Web Without Pictures  Pitam Sam Tebe digitalna fioka za novinare - RSS
 PočetakTartuf ClubErazmoLožionaProvaleUbleheIsplivaloMudre glaveBožje slugePretraga

   

 
                                        
 
Tekstologija Bosansko-Balkanske Demokratije  /  
Novinarska etika

                                             

                            
      Mediji
  Anti-Tiranida    
  Direkt
  Maske
 
Domaći teren
 
Blato
  Bosanski Čaplin
  Kalkulacije
  Legende
 
  Ino-nafaka
  Portreti
  Bh. proza
  Mega gluposti
      
     Narod

 
Maheri
 
Dijaspora
 
Humoreska
 
Božji ljudi
 
Mostarke
 
Zemlja Bosna
 
Liskaluci
 
Links/Gadgets  


  Intervju
  Zanimljivosti
  Iza kulisa
  Anti-naci priručnik 


  CNN RSS
 
  REUTER RSS
  Kult.InfoRSS
  BH.RSS
  BBCSERBIAN.com

Richard Rorty:
Moj osjećaj za sveto, ukoliko ga uopće imam, tijesno je vezan s nadom, da će jednog dana, za milenij ili dva, moji daleki potomci nastanjivati jednu globalnu civilizaciju u kojoj je ljubav uglavnom jedini zakon. U takvom društvu komunikacija bi bila slobodna od svake dominacije, klase ili kaste bile bi nepoznate, a hijerarhija stvar privremene pragmatične potrebe, dok bi moć bila u potpunosti na raspolaganju slobodnom dogovoru pismene i izobrazovane izborne baze.

Susan Sontag
Prvi posao pisca nije imati mišljenje već kazati istinu... i odbiti saučesništvo u lažima i dezinformacijama. Literatura je dom nijansi i suprotstavljanja koji se bore protiv glasova pojednostavljivanja. Posao pisca je umanjiti uvjerljivost mentalnih higijeničara. Posao pisca je da nas navede da vidimo svijet kakav jeste, pun mnoštva različitih prava, uloga i iskustava. 
Posao pisca je da oslika različite stvarnosti: ružne stvarnosti, stvarnosti podjele. Suština mudrosti koja krasi književnost (pluralitet književnih dostignuća) je dana da nam pomogne da shvatimo, štogod se dešava, da se uz to dešava uvijek i nešto drugo.
Mene progoni to “nešto drugo”.

 


 


 

Pitam sam tebe / Zoom (3) Dalje <  1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | >


ZOOM
(na vijest o neredima nakon utakmice Turska-Hrvatska)


TURČENJE
Piše: Senad Pećanin, DANI, 27.6.2008.

Molim vas da prenesete poruku svom narodu: Turska je naša mati, tako je bilo i tako će i ostati. (Mustafa Cerić, reisul-ulema Islamske zajednice BiH, 2008. godine)
Mustafa Cerić ima razloga da bude zadovoljan. Ali, ne samo time što su čitaoci Avaza u Mostaru, Stocu, Vitezu i svim drugim sredinama koji na svojoj koži godinama osjećaju šta znači ljubav bosanskohercegovačkih Hrvata prema Hrvatskoj, a koji vjeruju da je reisul-ulema "najviši duhovni autoritet", proslavili fudbalsku pobjedu Turske nad Hrvatskom na očekivani način. Cerićev "bingo" stiže i iz Sarajeva, Zenice, Tuzle... iz većinski bošnjačkih gradova, u kojima nije bilo "crte razgraničenja Armije BiH i HVO-a", a koji su se euforično radovali upravo u skladu s porukama kojima Cerić i javno i sistematično godinama iz svojih vjernika potiskuje Bosnu i Hercegovinu i bošnjački identitet, a uglavljuje Tursku i turski identitet.
Da ne bi bilo zabune: Cerić nije turski nacionalist i ne čini to ni radi svojih turkofilskih osjećanja. On je vođen nezajažljivom ambicijom koju ne krije, godinama podgrijavanom britanskom i podrškom moćnih krugova oko Kissingera: želi da bude lider evropskih muslimana koji će s Evropom pregovarati o njihovom statusu koji bi, u njegovoj viziji, bio osiguran potpisivanjem "društvenog ugovora". Prva žrtva njegovih tragikomičnih ambicija je nacionalni identitet većine bosanskohercegovačkih muslimana. Otkrivajući svojim sljedbenicima da im je mati Turska, a ne Bosna i Hercegovina, reisul-ulema para jedva povezane niti njihovog nacionalnog, bošnjačkog identiteta. Time kod Bošnjaka unosi zbrku, a kod njihovih susjeda budi mržnju, podsmijeh i prezir.
O Cerićevoj interpretaciji bošnjačko-turskih odnosa želio sam za Dane razgovarati s jednim od najobrazovanijih Bošnjaka, vrsnim historičarom i eruditom. Citirao sam mu nekoliko reisovih rečenica, bio je zgrožen. "To što on govori su budalaštine"- prokomentirao je. No, odbio je intervju, uz objašnjenje da ne želi sada da govori o ovoj temi kako ne bi bio iskorišten "protiv Bosne i Bošnjaka". Nisam krio svoju iznenađenost, pa i razočaranost. Rekao sam mu da smatram da su Cerićevi sistematski pokušaji, prvo, redefiniranja bošnjačkog nacionalnog identiteta, a onda i njegovog svođenja na vjersku komponentu, upravo neprijateljski i prema Bošnjacima i prema Bosni i Hercegovini. Pokušao mi je objasniti svoje odbijanje time da ne želi u isti koš trpati ustaško, nasilničko orgijanje u Mostaru s neprimjerenom bošnjačkom euforijom nakon pobjede turske fudbalske reprezentacije.
A to ne želim ni ja. Mislim, naime, da je dugoročno po Bosnu i Hercegovinu i prije svih po Bošnjake od karikaturalnih, uspaljenih Pavelićevih sljedbenika puno destruktivnije Cerićevo plansko prekrajanje decenijama osporavanog bošnjačkog nacionalnog identiteta. Zahvaljujući (i) Ceriću, posijane klice saudijskog vehabizma već daju obilate plodove u Bosni i Hercegovini, unatoč tome što je bosanska tradicija islama stara preko pet i po stoljeća. A kako li će se tek provesti bošnjački nacionalni identitet?
 

 


Moguće je da "pušem i na hladno", ali ne bih potcjenjivao "turčenje". Ako jedna mostarska obala Neretve nema boljeg i duhovitijeg odgovora na višegodišnji nacionalistički radikalizam druge - uredu. Ali, sarajevsko "turčenje" je nešto drugo. Ono potkopava same temelje mogućnosti opstanka države Bosne i Hercegovine, makar u onoj mjeri u kojoj Sarajlije vole vjerovati da se njihov grad razlikuje od poslijeratnog Mostara. Čitao sam internetski forum na kojem Thompsonovi obožavatelji likuju nad sarajevskim "turčenjem", cinično prozivajući Hrvate koji se godinama bore protiv "Thompsonove muzike". Jedan piše: "Pozdrav fra Petru!" Očito je presretan, za razliku od Cerića vidi da, što je više Turske u Sarajevu, to je manje Bosne i Hercegovine.
 

Pitam sam tebe / Zoom (3) Dalje <  1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | >

                                            

RJEČNICI
Više jezika
Englesko-bosanski
E-rjecnik
Srpsko-engleski
Hrvatsko-engleski
Urbani recnik
Onlinerecnik
 > Drugi rječnici


  ALATI
 
Pretraživači Weba
 
Besplatan software
 
Dnevne vijesti
 
Google prevod
 
Pronađi knjigu
  Arhiva vijesti
  Sportski rezultati


PODSJETNIK
Gramatike/pravopisi
Jezični alati

Stilistika
  - Jezik
  - Stil
  - Stilem
  - Retorika
  - Razgovor
  - Književni stil

  - Žurnalistički stil
  - Publicistički stil
  - Sekundarni stilovi
  - Polemika

Internet


SOFTWARE
Download.ba
Download.cg.yu
FullDownload
Downloadhr


SERVICE
- Novinarska etika
- Udruženja novinara
- Medijske institucije
- Evropski mediji
- Inter. mediji
- Reg. mreže
- Međunarodne org.
- Mediji u BiH
- Novinska udruženja
- Hrvatski tisak
- Mediji u Srbiji ANEM
- Mediji u Srbiji i CG - NUNS
- Mediji u Vojvodini
- Medijski portali
- Info portali
- Škole novinarstva
- Medijski zakoni

-
Radno vrijeme


GOVOR MRŽNJE
Nataša Simeunović:
Jedinstvena definicija
govora mržnje nije utvrđena, ali je najpribližnije onome što lingvističarka Sandra Coliver naziva izrazom koji je uvredljiv, uznemirujući, ponižavajući i koji može izazvati nasilje, mržnju i diskriminaciju. Možda još preciznije, Ranko Bugarski određuje govor mržnje kao sveobuhvatan naziv za verbalnu ekspresiju mržnje, šovinizma, ksenofobije, rasizma i drugih negativnih osećanja. On još smatra da je govor mržnje moćno sredstvo javnog izražavanja sa ciljem da identificira, demonizira, po mogućnosti razori, neke etničke, nacionalne, rasne, konfesionalne, socijalne i političke grupe što u ratnim uslovima može biti kao najava fizičke likvidacije.




 


 


 

 

 
SADRŽAJ - Tartuf Club  Erazmo Lo
žiona Provale Ublehe Isplivalo Mudre glave Božje sluge RSS- Feeds


 Mediji -
Anti-Tiranida | Rafal | Maske | Domaći teren | Blato | Bosanski Čaplin | Kalkulacije | Legende | Ino-nafaka | Portreti | Bh. proza | Mega gluposti
 Narod - Maheri | Dijaspora | Humoreska | Božji ljudi | Mostarke | Zemlja Bosna | Liskaluci | Links/Gadgets  

Copyright © Herceg Press  (hercegpress@yahoo.com)