Mediji
  Anti-Tiranida   
  Rafal
  Maske
  Domaći teren
  Blato
  Bosanski Čaplin
  Kalkulacije
  Legende 
  Ino-nafaka
  Bh. proza
  Mega gluposti
      
     Narod
  > Maheri
  > Dijaspora
  > Humoreska
  > Božji ljudi
  > Mostarke
  > Zemlja Bosna
  > Liskaluci
  > Links/Gadgets  
 

I S P L I V A L O - Novinarska FIOKA 

Nezavisne novine (25.05.2008 ): Odnos vlasti Bosne i Harcegovine prema 1,3 miliona svojih građana u dijaspori katastrofalan je i ako se ne poduzmu konkretni koraci, veze između dijaspore i domovine biće sve tanje, upozoravaju predstavnici udruženja bh. dijaspore.Bh. iseljenici upozoravaju da će velik broj ljudi ostati bez mogućnosti dobijanja pasoša BiH ukoliko se ne riješi problem dvojnog državljanstva sa zemljama u kojima sada žive. Takođe, druga generacija iseljenika već zaboravlja maternji jezik i gubi osjećaj vezanosti za BiH zbog nepostojanja dvojnih škola i kulturne razmjene. Zbog nebrige bh. vlasti uspješnim građanima iz dijaspore je onemogućeno i poslovno ulaganje u BiH pa se gube velike investicije i mogućnost zapošljavanja.
"Niti država BiH brine o dijaspori, niti dijaspora brine o BiH", ocjenjuje Kasim Rašidović, advokat iz Dortmunda koji je predstavljao bh. građane prilikom protesta zbog zatvaranja bh. konzulata u Bonu početkom ove godine.
"Zatvaranjem konzulata u Bonu otežan je život 50.000 ljudi. Sa druge strane, odnos dijaspore prema državi ogleda se u minimalnom odzivu na izbore. Osjećaj vezanosti za domovinu postoji kod ljudi koji su davno došli u zapadne zemlje, međutim, kod druge generacije dijaspore već se gubi taj osjećaj", upozorava Rašidović dodavši da je njima BiH samo odmaralište i geografska odrednica.
 

Što se tiče brojčanih podataka u pogledu maloljetničke delinkvencije bilježimo pad, ali je delinkventno ponašanje fenomenološki poprimilo neku drugu sliku. Dakle, do sada su djeca činila krivična djela kao što su sitne krađe, eventualno teške krađe, a kada bi to bilo razbojništvo, onda bi značilo da se radi o nečemu jako ozbiljnom. Međutim, danas je postalo uobičajeno da djeca čine teške i lake tjelesne povrede i da su sklona nasilničkim ponašanjima i veoma je važno napomenuti da smo posebno mi ovdje osjetili porast takvih vrsta ponašanja u 2006. godini. Čak trećina maloljetnih počinilaca krivičnih djela u 2006. godini, počinila su krivična djela koja se odnose na nasilničko ponašanje, tjelesne povrede, učestvovanja u tučama, a ostale dvije trećine su bile sva ostala krivična djela, koja maloljetnici čine. Ove godine, iako još nismo radili temeljitu statistiku, mislim da je ta vrsta delinkventnog ponašanja, lagano ublažena. Ne mislim brojčano, nego po intenzitetu.
Poremećen sistem vrijednosti u društvu za posljedicu ima takve pojave. Takvo ponašanje je za njih afirmativno, jer ono što je nekada bilo nedopustivo, neprimjereno i što se radilo vrlo skriveno, da niko o tome ne zna, danas je preplavilo televiziju.
Škola je odavno izgubila autoritet, ali za to nisu kriva djeca, nego ljudi koji rade u školi. Odnos prema djetetu je najbitniji, jer koliko mu se pruži, toliko će se i dobiti. Nije dijete to koje kreira odnos sa odraslim čovjekom, nego obrnuto, a tako isto je i sa školom. Kako god se škola, odnosno personal škole odnosi prema učenicima, takvu poruku dobijaju nazad.
Kao i čovjek, tako je i dijete sklono nasilničkom ponašanju u onom momentu kada važne segmente svog života ne drži u rukama. Što se tiče djece, ako je porodična situacija poremećena, ako to dijete nema uporište i sigurnost u porodici, te dolazi u školu gdje takođe nailazi na prepreke, školski neuspjeh i ni tu mu nije stabilno područje i osjeća se neprihvaćeno, a prirodna želja svakog od nas je da pripadamo negdje i da se negdje osjećamo dobro, jasno je da će to dijete po svaku cijenu htjeti da pripada nekoj grupi. Ukoliko mu je i slobodno vrijeme dezorganizovano, te nije nigdje uključeno i ne pripada nikakvoj grupi, znači nema tog područja gdje se ono osjeća ostvarenim i naravno da ga to frustrira i produbljuje njegovo nezadovoljstvo. Dijete je u svakom momentu napeto i želi da taj svoj bijes iskali na nekome, a obično to djeca rade u društvu vršnjaka, jer im je to najlakše.

Stevo Pašalić:  Prema podacima za 2007. godinu, samo su četiri opštine i to Banjaluka, Zvornik, Petrovac i Ustiprača imale pozitivan prirodni priraštaj, dok je u svim drugim opštinama u RS zabilježena negativna stopa.
Podaci koje objavljuje Republički zavod za statistiku iz vitalne statistike, odnosno rođeni i umrli, za 2007. godinu pokazuju da je i dalje prisutan trend opadanja nataliteta i porast mortaliteta. Tako smo zaokružili jedno petogodište s negativnom stopom prirodnog priraštaja. Stopa nataliteta je u stalnom padu i već se spustila do 7,5 promila, a ne tako davno, odnosno 1999. godine, na primjer, iznosila je 10 promila. Istovremeno, stopa mortaliteta je u stalnom porastu i 2007. godine dostigla je 9,9 promila i to je ujedno i najveća stopa od 1996. godine.
Posljednjih pet godina u Republici Srpskoj je prisutan negativan prirodni priraštaj, koji je najveću negativnu stopu dostigao 2007. godine - 2,4 promila, odnosno u minuloj godini je umrlo 3.654 lica više nego što je rođeno. A u prošloj godini je bilo 11.144 rođenih.
Ako govorimo o najtežim slučajevima, onda se prvo moramo osvrnuti na populaciono veće opštine i tu je na prvom mjestu opština Prijedor, pa niz drugih, kao što su Doboj, Gradiška, Kozarska Dubica, Trebinje, Modriča, Prnjavor, pa čak i Bijeljina, ali koja negativnu stopu prirodnog priraštaja "pokriva" pozitivnim migracionim saldom. Ipak, najozbiljnija situacija je u ovim opštinama koje su populaciono male, gdje se rađa vrlo malo djece, povećava smrtnost stanovništva i koje se demografski prazne vrlo brzo usljed negativnog migracionog salda. U tim opštinama sve je nepovoljnija starosna struktura stanovništva, što ostavlja brojne posljedice na njihov sveukupan razvoj.
Zbog ekonomskog faktora se 70 odsto ispitanih opredijelilo za napuštanje zemlje i odlazak u inostranstvo, a svega 15 odsto ispitanih bi se odlučilo za odlazak u inostranstvo, bez obzira na uslove koji im se nude na našim prostorima...  
Nakon svakog petogodišta "gubimo" oko 10.000 školaraca, a to je skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu...
Stanje u Federaciji BiH je u pogledu prirodnog kretanja stanovništva nešto povoljnije nego u RS. Stopa prirodnog priraštaja je još pozitivna i iznosi 1,2 promila. Međutim, u 2007. godini BiH je po prvi put imala negativnu stopu prirodnog priraštaja. Uzimajući u obzir tu činjenicu, može se zaključiti da je stopa prirodnog priraštaja u BiH značajno smanjena u odnosu na, recimo, period od 1991. godine, kada je ona iznosila blizu 9,0 promila. U kantonima, gdje većinu stanovništva čine Bošnjaci, još je stopa prirodnog priraštaja pozitivna, dok je u svim kantonima, gdje većinsku populaciju čine Hrvati, stopa prirodnog priraštaja negativna.

Ferid Alić, direktor Doma zdravlja Zenica: Problem je što mladi ljekari traže specijalizaciju u bolnicama i bježe od porodične medicine. Ako se tako nastavi, za deset godina nećemo moći odgovoriti svom zadatku...

Hakija Sarić: Imamo više fobiju od tog naručivanja u bolnicu. Niko ne ide doktoru što je zdrav i ako želite ozbiljniji pregled, morate čekati i po nekoliko mjeseci. A do tada, ko živ-ko mrtavć.

Šemsa Alajbegović, načelnica Službe za opštu porodičnu medicinu u Tuzli, ističe da zbog zbrinjavanja velikog broja hroničnih bolesnika imaju malo vremena da rade na prevenciji.

Sarajlija Mustafa D.: "Loše sam se osjećao nekoliko dana i prvo sam se morao naručiti kod ljekara porodične medicine. Kada sam dobio uputnicu za internistu, novi problemi. Neka drska sestra u Domu zdravlja u Saraj polju mi kaže da me internista može primiti tek u junu, ali i tada je pitanje, jer počinju godišnji odmori. Doktori su tu samo da bi nas upropastili.

Lamija Tanović: U BiH je 1991. godine bilo 9,9 odsto nepismenog stanovništva, odnosno građana koji nisu završili ni osnovnu školu. Danas je ta cifra duplo uvećana. Na osnovu podataka kojima raspolažem, u BiH danas ima najmanje 20 odsto nepismenog stanovništva, dok je 50, 60 odsto građana završilo srednju školu. Prije rata ovaj podatak bio je za čak 30 procenata veći... Prije rata, sa visokom stručnom spremom bilo je između 12 i 15 odsto ljudi u BiH. Sa sadašnjim podacima o fakultetskim diplomama, BiH je među najlošijim državama u Evropi. U razvijenim evropskim zemljama 52 odsto jedne generacije koja je završila srednju školu nastavlja svoje obrazovanje, a u Americi čak 80 odsto...

Lamija, šta čekas, povedi me u Ameriku! Tvoj Dino.

Božidar Matić: Za razliku od nas, sve druge zemlje bivše Jugoslavije napreduju. Crna Gora je 1990. imala 1,79 naučnoistraživačkih radova na 100.000 stanovnika, a 2.000 se digla na 3,41; Makedonijia je imala 2,36, a popela se na 5,24 dok je Hrvatska imala 18,40, a popela se na 26. A BiH je jedina spala - sa 1,96 na 0,61! A i ovo su pretežno radovi koje su bh. naučnici radili u inozemnim institutima.

Ko nas je tako nisko spao? Gdje je sad to spadalo?

Copyright © Autor _Urednik _ Jole Plemeniti Puž  (jolepuz@yahoo.com)