|
Mediji
 Anti-Tiranida
Direkt
Maske
Domaći
teren
Blato
Bosanski
Čaplin
Kalkulacije
Legende
Ino-nafaka
Portreti
Bh.
proza
Mega
gluposti
Narod
Maheri
Dijaspora
Humoreska
Božji ljudi
Mostarke
Zemlja Bosna
Liskaluci
Links/Gadgets
Intervju
Zanimljivosti
Iza kulisa
Anti-naci priručnik
|
Richard Rorty:
Moj osjećaj za sveto, ukoliko ga uopće imam, tijesno je vezan s
nadom, da će jednog dana, za milenij ili dva, moji daleki potomci
nastanjivati jednu globalnu civilizaciju u kojoj je ljubav uglavnom
jedini zakon. U takvom društvu komunikacija bi bila slobodna od svake
dominacije, klase ili kaste bile bi nepoznate, a hijerarhija stvar
privremene pragmatične potrebe, dok bi moć bila u potpunosti na
raspolaganju slobodnom dogovoru pismene i izobrazovane izborne baze.
Susan Sontag
Prvi posao pisca nije imati mišljenje već kazati istinu... i odbiti
saučesništvo u lažima i dezinformacijama. Literatura je dom nijansi i
suprotstavljanja koji se bore protiv glasova pojednostavljivanja. Posao
pisca je umanjiti uvjerljivost mentalnih higijeničara. Posao pisca je da
nas navede da vidimo svijet kakav jeste, pun mnoštva različitih prava,
uloga i iskustava.
Posao pisca je da oslika različite stvarnosti: ružne stvarnosti,
stvarnosti podjele. Suština mudrosti koja krasi književnost (pluralitet
književnih dostignuća) je dana da nam pomogne da shvatimo, štogod se
dešava, da se uz to dešava uvijek i nešto drugo.
Mene progoni to nešto drugo.
|
| |
| Pitam
sam tebe / Ino-nafaka (2) |
Dalje
<
1
| 2
|
3
> |
INO-NAFAKA -
EuroAtlantska zbirka - NOVINSKI SERVIS
SKAUT, U
KONTINUITETU
(1963 - 2006)
Kad ga upitaš...
- Kad si stigao?
...Skaut odgovori:
- Čini mi se da još nisam ni pošao.
... a kad pitaš do kada ostaje, redovno kaže ovako:
- Ne znam, čim jave odozgo - bježim!
Kad ga pitaš kako mu je ovdje, opet odgovara u svom stilu.
- Ne bi valjalo da je bolje.
Zašto, Skaute?
- Žena bi odma nasrnula da me vrati u Dansku!
I dalje, na isti način odgovara i na najkomplikovanija i na najjednostavnija
pitanja...
- Kako ti se čini, je li ove godine "stanje" išta mekšei?
- Kad bi ti reko da jes, ne bi se prevario, a da ti ništa ne kažem, opet, znaš,
ne bi bilo velike štete.
Uveče, kad sjedimo duže, upitam ga je li mu hladno, a on kaže...
- Taman fino. Da ovako ne drhturim, davno bi zaspo.
I ove godine ispratio sam ga na autobusku stanicu.
- Eto, pa vidimo se i iduće godine!
- Vidimo, ako oni gore - nije pokazao na nebo nego palcem, preko leđa, u pravcu
sjevera - ne proknjiže ovih nekoliko... dana.
Mislim da je htio reći
"lijepih dana".
Srećom nije. Ostao je Skaut, komandant naše izviđačke družine iz 1963. godine.
NAFAKICA
Pivac je u školi uvijek
najbolje pisao "sastave". Ti si pravi Literata, jednom mu je rekao direktor
gimnazije.
U vojsci, normalno, pisao je "pisma".
U firmi kasnije sve što treba. Posebno referate.
Išli su mu i stihovi. Objavljvao je u đačkim novinama, pa, poslije nešto duže
pauze u Studentu i Vidicima.
Iako je prestao da piše, iako se potpuno "ugasio" (literatura, pravdao se, to
nije za mene, to je mutan pogled na svijet, čist šamanizam),
ostao je
kulturno
potentan i relevantan.
Zbog nekog
osobitog stava i kasnije
u životu sve mu je išlo.
Bio je jednom na omladinskom, a jednom na još nekom kongresu.
"Rimovalo
mu se
sve
samo od sebe.
I, što je najinteresantnije, stalno je tretiran kao "mlad kadar", kao "čovjek
novog vremena".
Znao sam da je od
1991. u Švedskoj,
ali tek
prije par dana sreo sam
ga, i to
sasvim slučajno,
u Sarajevu.
U priči,
uz ostalo,
pitao
sam, ga naravno, da li se nečim bavi, računajući da čist izbjeglički
status kod njega nije mogao dugo potrajati...
- Da,
ali sa
distance,
onoliko koliko je
to gore moguće...
- A djeca...
- Aida nosi "ono moje". Nedavno, na temu Mogućnosti jezika, napisala je
jedan esej o mojim ranim radovima. Naslov je bio Norma, funkcija, metafora.
- A druga kćerka?
- Azra! Ona pomalo kao da nije naša.
Pokušava
da upiše
muziku. Inače, ima
izvrsnu dikciju. Vodila je moje književno veče u Geteborgu.
- A tvoja žena, ako je to još uvijek "Nafakica"...
- Jeste, mada kod nje bilo je najviše promjena. Praktično, sačuvala je samo
svoje ime.
- Čime se
danas bavi?
- Uglavnom kućnim poslovima, ali, srećom, nalazi vremena da mi pomogne u radu.
Naime, ja pišem "iz glave", hoću reći, ja samo diktiram, i to u osnovnim
konturama. Znaš, ona, Nafakica, uvijek je odlično stajala sa pravopisom. Njen
vječni problem bio je hronični nedostatak bilo kakve ambicije...
Toliko sam
zabilježio.
Ostali dio
razgovora nekako smo zbrzili.
Obećao
sam sebi da ću
se raspitati da li je Litac dobio nadimak zbog onog
Literata!
u
gimnaziji.
Do danas,
niko mi nije rekao ni da ni ne...
O Nafakici, logično,
niko nije znao da mi kaže
ni riječi?!
OPIS IMANJA U
AMERICI
Jedino kad opisuje svoje
imanje u
Americi, Ratak
uspori...
- Ja imam dvospratan
kuću u Saratoga. Tu živim žena i ja. "Žena i
ja",
je l se još uvijek tako
reče
ovdje?
On, inače brzac, sada bi rekao
da će se zaustaviti...
- Pored kuće imam garaža,
za naša kola. Za kola žene i mene, je l se tako...
Ne znam zašto tako koči.
Ponekad mi se učini da će ga riječi zagušiti.
- Ispred je naša bašat.
Travnjak od mene i cveće od žene. Da li se i cveće može reći jekavaski?
On uglavnom ne očekuje naše
odgovore, iako pauze u njegovim opisima ponekad potraju po minut/dva/tri.
- Gore, takoreč u selo, mi
imam još jedan
kuću. To je moja žena poklonila mom sin. A on je rekao: "Tata, ovo je sada
tvoje". On odlično govori
vaš
jezik. Im l u vas dečki koji odlično govoret
naš englesaki?
Ono posljendje pitanje nije
sastavljeno sa onim što ide prije njega. Samo kad se napiše, izgleda kao da je u
jednom komadu.
- Ispred kuće, mi imam voćanjk.
Mi tu sadim jabuku, krušaku,
i šiljvu.
Sve je to voće.
Veoma korisan
stvar.
Ratku
je 66
godina. Par sijedih
dlačica
može
mu se naći
samo u kratkim zulufima.
- Mi to voćet
jedemo, a ono što ne možemo pojesat,
mi to
ćemo
dati
komšijama. Oni
od toga pravet
ono u
staklu. Mi ne. Mi to
kupujemo
ga. U svakom
supermarketu imam
to
u staklu.
To je, manje-više, sva Ratkova
priča o
svom
imanju u Americi.
Na kraju redovno,
počinje
da govori kao svi ostali.
Uz to,
više
ne krepava.
Vraća
se u normalnu brzinu već
na prvoj
rečenici
koja se direktnije ne tiče
njegovog imanja....
- Ako sam što zaboravio, vi
izvoljevajte pitati... ako se to još uvijek tako kaže ovdje kod vas!?
Copyright © All Rights Reserved -
Jole Plemeniti Puž
| Pitam
sam tebe / Ino-nafaka (2) |
Dalje...
1,
2,
3 |
| |
|
RJEČNICI
Više
jezika
Englesko-bosanski
E-rjecnik
Srpsko-engleski
Hrvatsko-engleski
Urbani
recnik
Onlinerecnik
>
Drugi rječnici
ALATI
Pretraživači Weba
Besplatan software
Dnevne vijesti
Google prevod
Pronađi knjigu
Arhiva vijesti
Sportski rezultati
PODSJETNIK
Gramatike/pravopisi
Jezični
alati
Stilistika
-
Jezik
-
Stil
-
Stilem
-
Retorika
-
Razgovor
-
Književni stil
-
Žurnalistički stil
-
Publicistički stil
-
Sekundarni stilovi
-
Polemika
Internet
SOFTWARE
Download.ba
Download.cg.yu
FullDownload
Downloadhr
SERVICE
-
Novinarska etika
-
Udruženja novinara
-
Medijske institucije
-
Evropski mediji
-
Inter. mediji
-
Reg. mreže
-
Međunarodne org.
-
Mediji u BiH
-
Novinska udruženja
-
Hrvatski tisak
-
Mediji u Srbiji ANEM
- Mediji u Srbiji i CG - NUNS
-
Mediji u Vojvodini
-
Medijski portali
-
Info portali
-
Škole novinarstva
-
Medijski zakoni
-
Radno vrijeme
GOVOR MRŽNJE
Nataša Simeunović: Jedinstvena definicija
govora mržnje
nije utvrđena, ali je najpribližnije onome što lingvističarka Sandra
Coliver naziva izrazom koji je uvredljiv, uznemirujući, ponižavajući
i koji može izazvati nasilje, mržnju i diskriminaciju. Možda još
preciznije, Ranko Bugarski određuje govor mržnje kao sveobuhvatan
naziv za verbalnu ekspresiju mržnje, šovinizma, ksenofobije, rasizma i
drugih negativnih osećanja. On još smatra da je govor mržnje moćno
sredstvo javnog izražavanja sa ciljem da identificira, demonizira,
po mogućnosti razori, neke etničke, nacionalne, rasne, konfesionalne,
socijalne i političke grupe što u ratnim uslovima može biti kao najava
fizičke likvidacije.
|
|
