Web Without Pictures  Pitam Sam Tebe digitalna fioka za novinare - RSS
 PočetakTartuf ClubErazmoLožionaProvaleUbleheIsplivaloMudre glaveBožje slugePretraga

   

 
    Tekstologija Bosansko-Balkanske Demokratije  /  Novinarska etika

                                             

                            
      Mediji
  Anti-Tiranida    
  Direkt
  Maske
 
Domaći teren
 
Blato
  Bosanski Čaplin
  Kalkulacije
  Legende
 
  Ino-nafaka
  Portreti
  Bh. proza
  Mega gluposti
      
     Narod

 
Maheri
 
Dijaspora
 
Humoreska
 
Božji ljudi
 
Mostarke
 
Zemlja Bosna
 
Liskaluci
 
Links/Gadgets  


  Intervju
  Zanimljivosti
  Iza kulisa
  Anti-naci priručnik 


  CNN RSS
 
  REUTER RSS
  Kult.InfoRSS
  BH.RSS
  BBCSERBIAN.com

Richard Rorty:
Moj osjećaj za sveto, ukoliko ga uopće imam, tijesno je vezan s nadom, da će jednog dana, za milenij ili dva, moji daleki potomci nastanjivati jednu globalnu civilizaciju u kojoj je ljubav uglavnom jedini zakon. U takvom društvu komunikacija bi bila slobodna od svake dominacije, klase ili kaste bile bi nepoznate, a hijerarhija stvar privremene pragmatične potrebe, dok bi moć bila u potpunosti na raspolaganju slobodnom dogovoru pismene i izobrazovane izborne baze.

Susan Sontag
Prvi posao pisca nije imati mišljenje već kazati istinu... i odbiti saučesništvo u lažima i dezinformacijama. Literatura je dom nijansi i suprotstavljanja koji se bore protiv glasova pojednostavljivanja. Posao pisca je umanjiti uvjerljivost mentalnih higijeničara. Posao pisca je da nas navede da vidimo svijet kakav jeste, pun mnoštva različitih prava, uloga i iskustava. 
Posao pisca je da oslika različite stvarnosti: ružne stvarnosti, stvarnosti podjele. Suština mudrosti koja krasi književnost (pluralitet književnih dostignuća) je dana da nam pomogne da shvatimo, štogod se dešava, da se uz to dešava uvijek i nešto drugo.
Mene progoni to “nešto drugo”.

 


 

 

Pitam sam tebe / Humoreska  


OSOBA DUGOG DAHA

 Šta mogu - moja je sudbina da se služim nadimcima. Inače, teško da bi ovdje preživio.

Jedan od onih čije ime preskačem i u bezazlenijim situacijama za ovu priliku je M.K. - nadimak “Metilj” (kako je riječ o osobi s izvjesnim dignitetom, nadimkom ga oslovljavamo samo kad je daleko).

Inače, u mom životu ne učestvuje njegova cijela osoba, nego samo njegovi ubodi.

Pomenuću jedan od onih koji najduže traju.

Smrtno ozbiljan, negdje pred sam rat, prišao mi je u foajeu opštine, i s fino raspoređenim dozama rezignacije i zapanjenosti, kao da ga je neka iznenadna spoznaja potpuno razbila, sasuo mi je u uši...

- Je li... jesmo li mi zaista ljudi kratkog daha???

Gledao me desetak sekundi kao da se to pitanje samo mene tiče, kao da niko osim mene ne zna odgovor, a onda nešto tiše stavio poklopac...

- Jesmo li?

Nisam mu odgovorio.

Našao sam se u poslu.

Kao da nekog tu trebam, nekog odbornika, ili svojtu (sa svojim prezimenom mogu naći rođaka u svim institucijama vlasti na ovom djeliću planete).

Devedeset prve, kad su gradom prolazili crnogorski rezervisti, ponovo me uhvatio za ruku “da se sklonimo s ulice”. Unio me u stojeći bife, naručio kafu i, opet kao da se ništa nije desilo, kao da je glavnom ulicom proletjelo tek jato golubova, sad već s izvjesnim prijekorom, naglasio je svaki od onih tridesetak predratnih slogova...

- Pi-tah-te, a-ti-mi-ne- reče...

- Šta! - (svi moji razgovori s njim išli su na prekide).

- Je-li-to i-sti-na, ili nam se sa-mo ta-ko či-ni... je-smo li mi lju-di kra-tkog da-ha?

Opet sam mu rekao da ne znam.

(Ne kad me se direktno pita. I ne kad me pita “Metilj”, unatoč, kako rekoh, njegovom nespornom dignitetu, što je dokazao i onda kad se sklonio pred rezervistima, kao da je visoko iznad svake prizemne znatiželje.)

Dalje, protiče jedno “u-me-đu-vre-me-nu”.

Viđamo se redovno.

Viđamo se čak i češće.

(Čak su i žene počele jedna drugoj da “prelaze”.)

Jedno vrijeme, dok on nije odustao, išli smo zajedno na jezero (na vazduh, u šarane, i u “sve je to uzalud”).

Opet u međuvremenu, pomogao mi je u nekoliko važnih stvari. Zahvaljujući onoj posljednjoj, mogu i da kucam i da pišem olovkom (samo desnom rukom), a popijem i po koju rakijicu.

Sve je to uradio, sklon sam kazati, unekoliko i zato da bi se bockanje nastavilo, bockanje koga ovdje, zbog ograničenog prostora, opisujem samo na jednom primjeru.

Tako, da ne dužim, neki dan, nimalo iznenada (dakle ne “kao da sam se ovog časa sjetio”, nego tonom kojim se želi reći “evo tri decenije imam na umu i tebe i ono moje uzaludno i jadno pitanje, znaš već koje”)... upitao je “molećivo”, čini mi se - ječeći...

 - Jesmo li i Ja i Ti, druže moj stari, Ljudi Kratkog Daha???

- Jesmo, ali nismo svi!

Uvjeren sam da je shvatio.

Vidio sam na “Metiljevom” licu da je shvatio.

Ali sumnjam da i danas zna na koga se moj odgovor odnosio?!

 

Jole Puž

                                            

RJEČNICI
Više jezika
Englesko-bosanski
E-rjecnik
Srpsko-engleski
Hrvatsko-engleski
Urbani recnik
Onlinerecnik
 > Drugi rječnici


  ALATI
 
Pretraživači Weba
 
Besplatan software
 
Dnevne vijesti
 
Google prevod
 
Pronađi knjigu
  Arhiva vijesti
  Sportski rezultati


PODSJETNIK
Gramatike/pravopisi
Jezični alati

Stilistika
  - Jezik
  - Stil
  - Stilem
  - Retorika
  - Razgovor
  - Književni stil

  - Žurnalistički stil
  - Publicistički stil
  - Sekundarni stilovi
  - Polemika

Internet


SOFTWARE
Download.ba
Download.cg.yu
FullDownload
Downloadhr


SERVICE
- Novinarska etika
- Udruženja novinara
- Medijske institucije
- Evropski mediji
- Inter. mediji
- Reg. mreže
- Međunarodne org.
- Mediji u BiH
- Novinska udruženja
- Hrvatski tisak
- Mediji u Srbiji ANEM
- Mediji u Srbiji i CG - NUNS
- Mediji u Vojvodini
- Medijski portali
- Info portali
- Škole novinarstva
- Medijski zakoni

-
Radno vrijeme


GOVOR MRŽNJE
Nataša Simeunović:
Jedinstvena definicija
govora mržnje nije utvrđena, ali je najpribližnije onome što lingvističarka Sandra Coliver naziva izrazom koji je uvredljiv, uznemirujući, ponižavajući i koji može izazvati nasilje, mržnju i diskriminaciju. Možda još preciznije, Ranko Bugarski određuje govor mržnje kao sveobuhvatan naziv za verbalnu ekspresiju mržnje, šovinizma, ksenofobije, rasizma i drugih negativnih osećanja. On još smatra da je govor mržnje moćno sredstvo javnog izražavanja sa ciljem da identificira, demonizira, po mogućnosti razori, neke etničke, nacionalne, rasne, konfesionalne, socijalne i političke grupe što u ratnim uslovima može biti kao najava fizičke likvidacije.




 


 


 

 

 
SADRŽAJ - Tartuf Club  Erazmo Lo
žiona Provale Ublehe Isplivalo Mudre glave Božje sluge RSS- Feeds


 Mediji -
Anti-Tiranida | Rafal | Maske | Domaći teren | Blato | Bosanski Čaplin | Kalkulacije | Legende | Ino-nafaka | Portreti | Bh. proza | Mega gluposti
 Narod - Maheri | Dijaspora | Humoreska | Božji ljudi | Mostarke | Zemlja Bosna | Liskaluci | Links/Gadgets  

Copyright © Herceg Press  (hercegpress@yahoo.com)