Mediji
  Anti-Tiranida   
  Rafal
  Maske
  Domaći teren
  Blato
  Bosanski Čaplin
  Kalkulacije
  Legende 
  Ino-nafaka
  Bh. proza
  Mega gluposti
      
     Narod
  > Maheri
  > Dijaspora
  > Humoreska
  > Božji ljudi
  > Mostarke
  > Zemlja Bosna
  > Liskaluci
  > Links/Gadgets  
 

ANTI-TIRANIDA - Servis CIVILNO DRUŠTVO

Agentur Bilwet

Za povremenog uživaoca, droge sadrže utjehu da se ti prekretnički događaji i prodor nude na turističkoj osnovi. Kad opijenost prođe, nestala su samo sjećanja i mogućnosti. Više od toga i ne može se promijeniti. Ovisnici ne mogu podnijeti povratak u svoje društveno okruženje.
Herojski uživaoci, koji uzimaju gigantske doze, nadaju se da će se svojim velebnim highom tako čvrsto ukotviti u prisutnosti da na kraju iz nje neće više moći pasti.
Droge su prijevozna sredstva na mjesto u kojem se nalazimo, one čine nevidljivo vidljivim: ono u što zurimo cijeli dan.
Teorija droga ne istražuje kemijsku osnovi svijesti.
Teorija droga na opijate mora gledati kao na crne kutije.
Droge ne stvaraju novi svijet, one razgrađuju postojeći.
Iskustvo prisutnosti pod drogama otkriva predosjećaj nepoznatog stroja.
Dokle god postoje mediji postojat će 'problem droga', tražit će se izlaz posredstvom intenziteta.
Konzumiranje opijata je, tako sagledano, uzaludni pokušaj istupanja iz medija.
To uspijeva kod onih koji uzimaju herojske doze. Za one kojima je dovoljno mnogo manje, droge su prije specifično sredstvo kako bi se radilo jednakom brzinom, intezitetom i koncentracijom poput modernih elektronskih uređaja.
Droge poučavaju da život nije ništa više nego niz medijskih iskustava i mogućnosti. Prisutnost u aktualnosti onda isključivo znači izmicanje vladajućem mediju.
S druge strane, droge bi, naravno, mogle imati i svoje vlastite namjene glede proširenja svijesti.

Stajner Brin:

1. Razlika između dijaloga i političke debate je u tome što su u debati drugi uvijek u krivu, a vi ste u pravu.
2. Mnogi koriste riječ dijalog kao alternativu nasilju, kao način rješavanja problema pa se tako
dijalogom smatra nešto što će ljudi koji imaju moć koristiti, jer dijalog nije prijetnja već upravo suprotnost nasilju.
3. Granice kakve mi danas poznajemo neće postojati u 21 vijeku. Nacije kakve mi poznajemo neće više postojati na isti
način, pa čak ni države neće funkcionisati na isti način na koji funkcionišu danas.
4. Da sam ja rođen u vašoj kući, da sam išao u vašu školu, da sam imao djeda kao vi, tada bih vjerovatno mislio da sam kao vi.
5. U fiktivnoj igri zamislimo da stavimo albansku bebu u srpsku kolijevku i srpsku bebu u albansku kolijevku. Dvadeset godina kasnije te iste ljude pronađemo na prvoj liniji fronta... Mladi ljudi veoma brzo uče da mrze, čak i u svojim domovima... Praktično ljudi ovdje nauče ko vam je neprijatelj prije nego što prohodaju.
6 .Pitanje je da li građani RS žele postati dio Evrope, jer je mnogima preko glave Evrope i zato postoje dobri razlozi.
7. Iz mog iskustva vidim da je osnovna razlika između ljudi ovdje i u mojoj zemlji ta što mladi ljudi u konfliktnim
regijama žive od danas do sutra.
8. Pojam budućnosti je izvitoperen i uništen.
9. Svi koji ozbiljno razmišljaju o budućnosti razmišljaju kako da odu odavde.

Miljenko Jergović:

1. Kada je riječ u duhu tolerancije, to je malo paradoksalno, ja ne vjerujem da je taj naš ex- jugoslovenski, balkanski svijet ti naši narodi, narodići i plemena i sve ostalo, da su po svojoj prirodi netolerantni.
2. Naprosto naši ratovi nisu posljedica netolerancije nego su ti ratovi uvijek posljedica nečeg drugog a ono što se u tim ratovima dobro koristi kao pogonsko gorivo je naša glupost, nesolidni materijal od kog smo stvoreni.
3. Ja mislim da su balkanski narodi neobično tolerantni i da su u osnovi tolerantniji od normalnog zapadnog svijeta.
4. Nakon svakog našeg rata, našeg međusobnog klanja ne prođe ni tri mjeseca i svi se vraćaju jedni drugima, jako komuniciraju.
5. vi svjetovi su fatalno međusobno povezani i ta povezanost doprinosi nekoj vrsti vrlo čudne mirnodopske tolerancije koja nestaje onog trenutka kada počne rat.
6. Boli mene dakle briga za Jugoslaviju, a stalno me za Jugoslaviju jebu oni koji su od te Jugoslavije sve dobili, partijske karijere, kadrovske stanove, pizde materine i onda dođu nama i sole nam pamet.
7. Ne možeš biti nostalgičan u odnosu na državu nego si nostalgičan u odnosu na ljude, na vrijeme, društvo, neki grad ili na vlastitu mladost.
8. U tom smislu ja sam sasvim normalno nostalgičan čovjek i vrlo često me ta emocije drži. Ako sam ja živio u tom vremenu i u toj zemlji ja ne želim nikom dozvoliti da mi to sjećanje uskraćuje. To bi bilo kao da te neko retroaktivno osudi na zatvor.

Jo Freeman (1):

1. Ideja "nestrukturiranosti" stvara "sistem zvijezda".
2. Živimo u društvu u kojem se očekuje da političke grupe donose odluke i izabiru osobe koje će ih artikulirati u javnosti. Tisak i javnost ne znaju ozbiljno saslušati žensku osobu; oni žele znati kako se osjeća grupa.
3. Samo su tri metode do sada razvijene za izražavenje mišljenja grupe: glasanje ili referendum, anketa i selekcija predstavnika/ca grupe na određenom sastanku.
4. Pokret za oslobođenje žena do sada nije iskoristio niti jednu od ovih metoda za komunikaciju s javnošću.
5. Nestrukturirane grupe mogu biti vrlo uspješne u nastojanju da žene progovore nešto o svojim životima; u konkretnim
akcijama one to nisu.
6. Dok je god jedini način participiranja u pokretu članstvo u maloj grupi, one žene koje joj ne pripadaju su u razvidnom gubitku i zaostatku.
7. Dok su god grupice prijatelja srž organizacijske aktivnosti, elitizam postaje institucionaliziran.
8. Za one grupe koje ne mogu iznjedriti lokalni projekt kojemu bi se posvetili, sam čin druženja je razlog da se nastave
družiti, tj. da se grupa održi.
9. Kada grupa nema zadatak (a podizanje svijesti je zadatak) ljudi u grupi usmjeravaju na kontrolu ostalih članova grupe. Ovome nije uzrok maliciozna želja za manipulacijom drugima (iako je i to ponekad slučaj) koliko je to nedostatak ičeg pametnijeg i korisnijeg što ljudi mogu učiniti sa sobom, svojim talentima i kreativnošću.
10. Kada je grupa na nekom zadatku, ljudi nauče funkcionirati s drugima prihvaćajući ih kakvi jesu i podređujući antipatije prema drugima višim ciljevima.
11. Stare neformalne elite, razvijene ranije u različitim grupama pokreta, obično gledaju na nove kao na prijetnju. Ovo je
ispravno percipiranje.
12. Što je grupa manje strukturirana, to je manje neformalnih grupa; što je više priklonjena ideologiji "nestrukturiranosti" to je ranjivija i mogućnost da je preuzme grupa političkih prijatelja/ica veća je.
13. Što je grupa manje strukturirana, to ima manje kontrole nad smjerom u kojem se razvija i političkim akcijama u koje se
uključuje.

Copyright © Autor _Urednik _ Jole Plemeniti Puž  (jolepuz@yahoo.com)