Mediji
  Anti-Tiranida    
  Direkt
  Maske
  Domaći teren
  Blato
  Bosanski Čaplin
  Kalkulacije
  Legende 
  Ino-nafaka
  Portreti
  Bh. proza
  Mega gluposti
      
     Narod
  Maheri
  Dijaspora
  Humoreska
  Božji ljudi
  Mostarke
  Zemlja Bosna
  Liskaluci
  Links/Gadgets  

  Intervju
  Zanimljivosti
  Iza kulisa
  Anti-naci priručnik 

CNN RSS    REUTER RSS   Kult.InfoRSS   BH.RSS

BBCSERBIAN.com  Detaljno  Pregled štampe  Učite engleski

 
Pitam sam tebe / radno vrijeme u novinarstvu

RADNO VRIJEME U NOVINARSTVU

Analiza sindikata EFJ

Bruxelles 2001.

Pripremni sastanak sa stručnjacima za radno vrijeme iz Velike Britanije, Švedske, Njemačke, Belgije i Cipra održan je u Bruxellesu 25. rujna 2000. godine. Dvanaest zemalja odgovorilo je na poziv. Sljedeće zemlje su pokrivene: Austrija, Belgija, Češka, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Švedska.

 Na temelju odgovora na pitanja iz istraživanja, doneseni su sljedeći zaključci:

• U većini zemalja čini se da je radno vrijeme dobro regulirano;
• Gotovo da ne postoji bilo kakva regulativa fleksibilnog radnog vremena;
• Postoji puno više prekovremenog rada nego što je službeno registrirano, a novinari često prihvaćaju to kao dio svoje profesionalne dužnosti i ne traže kompenzaciju;
• Potrebu za socijalnim vremenom, daljnjim usavršavanjem i stoga kvalitetom novinarskog rada treba raspraviti zajedno sa sindikalnim strategijama.

Na sastanku se zaključilo da je radno vrijeme novinara dobro regulirano u europskim zemljama. Nažalost, radna realnost razlikuje se od pravnog okvira/ugovora. Problem nedeklariranog prekovremenog rada vidi se kao glavni izazov za sindikate učlanjene u EFJ. Novinari nisu navikli razmišljati o svome radnom vremenu, s obzirom na to da prekovremeni rad smatraju dijelom svoje profesionalne etike i odgovornosti.

U Finskoj, Novinarski sindikat organizirao je kampanju o radnom vremenu kojoj je bila pridodana analiza zašto je došlo do takvog povećanja prekovremenog rada osamdesetih i prve polovice devedesetih godina prošlog stoljeća. U to doba razlog je bio strah od nezaposlenosti. Međutim, sada je problem nezaposlenosti u medijskom sektoru manje izražen, no fenomen prekovremenog rada izmakao je nadzoru.

U novinskom sektoru postoji vrlo malo modela fleksibilnog radnog vremena, gotovo da ne postoji rad sa skraćenim radnim vremenom, dijeljenje radnog mjesta, dodatni plaćeni ili neplaćeni odmor, itd. Većinu ovih sustava fleksibilnog radnog vremena može se pronaći u sektoru javnih elektronskih medija, kojim se ova studija ne bavi.

Za mnoge novinare skraćenje radnog vremena nije popularno. U Njemačkoj su novinarski sindikati inicirali novu debatu o ranim mirovinskim shemama za novinare, što omogućuje nacionalni ugovor. Ishod je zasad nezadovoljavajući: malo ljudi to koristi, neki ugovori na razini poduzeća u glavnim medijskim kućama ne nude rane mirovinske sheme.

Smanjenje radnog vremena često se zamjenjuje poboljšanjima plaća i drugim potporama. Veliki broj novinara pati zbog uvjeta rada, i kao posljedica mnogi napuštaju profesiju u dobi između 40. i 50. godine.

Četverodnevni rad uobičajen je u nekim zemljama, poput Danske, Belgije (za privatne TV postaje) i Švicarske.

Na sastanku je dogovoreno da se fenomen prekovremenog rada i teškoće u postizanju fleksibilnih radnih sustava moraju analizirati u kontekstu ukupnih medija i sektora informacijskih tehnologija. O radnom vremenu danas se također raspravlja u vezi s novim sustavima upravljanja. Jasno je da su rasprave o fleksibilnom radnom vremenu beskorisne ukoliko se radno vrijeme ne poštuje i ukoliko to pitanje nije riješeno.

Kad je riječ o sadašnjem europskom tržištu rada i trendovima na europskoj razini, treba reći da novinari ne sudjeluju u trendu kraćeg radnog vremena u Europi. U mnogim sektorima postoji sve veći broj sindikalnih dogovora koji dopuštaju radnicima više slobode i izbora u određivanju svojih radnih sati. Prema studiji o radnom vremenu u Europi AFETT-a i ETUCO-a, "nema sumnje da EU, OECD i većina nacionalnih vlada vide fleksibilnost radnog vremena kao nešto ključno za konkurentnost na globalnom tržištu". Ova opća pretpostavka ne primjenjuje se na novinarski sektor.

Ipak, pritom je bitno spomenuti da fenomen sve većeg broja freelancera, koji po definiciji rade na fleksibilniji način, može odražavati skrivenije - ponekad dobrovoljne, a ponekad prisilne obrasce fleksibilnog radnog vremena.

Zaključci iz rezultata istraživanja i rasprava nacionalnih stručnjaka o radnom vremenu su:

• Potreba prikupljanja informacija o radnom vremenu na nacionalnoj razini, naglašavanje dogovora koji uključuju najbolju praksu i dostupnost ovih informacija na web stranicama IFJ-a/EFJ-a je izuzetno važna.
• Opća regulativa radnog vremena, koju poštuju sve strane i koja smanjuje prekovremeni rad na minimum, osnova je za pregovaranje o bilo kakvim sustavima fleksibilnog radnog vremena.
• Sindikati trebaju voditi kampanje za bolju politiku prema radu na skraćeno radno vrijeme i također uključiti slobodnjake u postojeće okvirne ugovore.
• Sindikati se trebaju zalagati za fleksibilne sustave radnog vremena na razini poduzeća.
• Sindikati trebaju voditi kampanje protiv prekovremenog rada i podići svijest o negativnim posljedicama za obitelj, stres, zdravlje ali i kvalitetu radnog učinka, itd.
• Sindikati u zemljama kandidatima trebaju biti dobro informirani i učiti iz nekih primjera najbolje prakse.
• Daljnja analiza treba uslijediti iz povezanosti radnog vremena te profesionalne etike i odgovornosti.
• Sa zaključcima, nakon što ih potvrdi Upravni odbor, treba upoznati EFJ i ETUC, te raspraviti o njima sa predstavnicima EU i ETUC-om.
• Rezultati će biti proslijeđeni Europskom udruženju novinskih izdavača, potencijalnom partneru EFJ-a na europskoj razini.
• Treba napraviti nacrt velikog istraživanja o najboljoj praksi u radnom vremenu u elektronskim medijima i o drugim pitanjima poput usavršavanja, naknade u slučaju bolesti, redakcijskih statuta, životnog osiguranja, drugih potpora; konzultacije/informacije, ako je moguće uz podršku Europskog povjerenstva.

Renate Schroeder

Bruxelles, siječanj 2001.
 

 
SADRŽAJ - Tartuf Club  Erazmo Ložiona Provale Ublehe Isplivalo Mudre glave Božje sluge RSS- Feeds

 Mediji - Anti-Tiranida | Rafal | Maske | Domaći teren | Blato | Bosanski Čaplin | Kalkulacije | Legende | Ino-nafaka | Portreti | Bh. proza | Mega gluposti
 Narod - Maheri | Dijaspora | Humoreska | Božji ljudi | Mostarke | Zemlja Bosna | Liskaluci | Links/Gadgets  

Copyright © Herceg Press  (hercegpress@yahoo.com)